Omladinski kulturni centri Beograda II:

Samoupravljanje, ekonomske promene i kultura

11. septembar, 2012.
Galerija Narodnog muzeja u Pančevu, Trg Kralja Petra I br. 7

Program se realizovao u okviru 15. Bijenala umetnosti „De/re/konstrukcija: prostor, vreme, sećanje“, u organizaciji Kulturnog centra Pančeva.

Razgovor je vođen u okviru programa Bijenala umetnosti u Pančevu pod nazivom „Omladinski kulturni centri Beograda. II deo: Samoupravljanje, ekonomske promene i kultura“ i predstavlja nastavak rada koji smo započeli u okviru radionice „Omladinski kulturni centri Beograda“ organizovane tokom maja i juna 2012. godine. Tema radionice i razgovora je proces transformacije omladinskih ustanova kulture nastalih u vremenu socijalističke Jugoslavije u institucije nacionalne neoliberalne kapitalističke države. Čitav niz institucija u tadašnjoj Jugoslaviji iniciran je u cilju otvaranja prostora za omladinu i omladince; pomenimo samo neke: Dom omladine Beograda (1964.), Studentski kulturni centar, Beograd (1968.); Dom kulture „Studentski grad“, Beograd (1971.); one su nastale kao rezultat socijalističke kulturne politike koja je čvrsto povezivala kulturu i obrazovanje. Iako ove ustanove nisu osnovane sa istovetnim ciljevima sve one su veoma dug period iskazivale jaku podršku alternativnoj i autonomnoj umetničkoj produkciji, naročito mlađe generacije. Međutim, usled različitih, često kontradiktornih, političkih i ekonomskih promena koje obeležavaju čitav samoupravni period pomenute institucije vremenom svoj rad udaljuju od principa na kojima su osnovane.

Diskutanti: Darko Vesić (apsolvent sociologije, Centar za politike emancipacije), Gordana Nikolić (teoretičarka i kustoskinja, MSUV Novi Sad)

Razgovor “Omladinski kulturni centri Beograda. II deo: Samoupravljanje, ekonomske promene i kultura” predstavlja nastavak razmatranja teorijskih teza koje su se pokazale kao najinteresantnije tokom radionice i koje omogućavaju dalje diskutovanje teme. Tom prilikom bavićemo se promišljanjem kompleksnih promena kako unutar ekonomskih politika u socijalističkoj Jugoslaviji, tako i u savremenim kapitalističkim državama nastalim njenim raspadom, kao i ideološkim uticajima na kulturnu proizvodnju i pitanje rada u kulturi.

Diskusiju smo započeli sa tezama iznetim u dva teksta: “Jugoslavija: od partizanske politike do postfordističke tendencije” Gal Kirna i “NEVER TRUST A HIPSTER – kritika kreativnog malograđanstva i koncept nove klase” Primoža Krašoveca.

Ključne teze ova dva teksta u formi ispisa na tablama bile su sastavni deo izložbene postavke u okviru 15. Bijenala umetnosti u Pančevu.

Osim ova dva teksta koja su bila osnova razgovora na Bijenalu umetnosti u Pančevu, tokom radionice održane u Beogradu koristili smo sledeće tekstove:

  • Milivoj Bešlin, “Uticaji juna ‘68 na političku situaciju u Jugoslaviji”; “Društvo u pokretu: Novi društveni pokreti u Jugoslaviji od 1968 do danas”, Cenzura, Novi Sad 2010. http://www.ako.rs/sites/ako.rs/files/drustvo-u-pokretu.pdf
  • Dušan Grlja, “Kulturna politika u SFRJ posle ’68: SKC kao institucija”; katalog “Političke prakse (post)jugoslovenske umetnosti, Retrospektiva 01”, Prelom kolektiv, Beograd, 2009.
  • Јelena Vesić, “Nove umetničke prakse u Jugoslaviji: od levičarske kritike birokratije do postkomunističkog artefakta u neoliberalnoj instituciji umetnosti”; katalog “Političke prakse (post)jugoslovenske umetnosti, Retrospektiva 01”, Prelom kolektiv, Beograd, 2009.
  • Jelena Vesić, “Oktobar 75. Slučaj SKC-a 70-ih”
  • Stojanović, Branimir: Partizanska histerija – istina jugoslovenskog socijalizma, Up&Underground,  2010. http://www.up-underground.com/brojevi/17-18/07/
  • Stevan Vuković, “Pesimizam intelekta, optimizam volje (Institucionalna kritika u Srbiji i nedostatak njenih organskih referenci” http://eipcp.net/transversal/0208/vukovic/sr
  • Zagorka Pešić, “Kultura kao most između utopije i realnosti”, Praxis 1-2, 1972. http://praxis.anarhija.org