Pertej/
Beyond
/
Preko 20 godina
Centar za kulturnu dekontaminaciju i Kontekst kolektiv (kustosi Vida Knežević i Marko Miletić), kao i široka mreža saradnika, predavača, mentora i dvadeset učesnika iz regiona su organizovali produkciju umetnosti i znanja tokom 2017. i 2018. godine kroz diskurzivne programe, izložbu i prateću publikaciju na srpskom i engleskom jeziku.
Projekat „Pertej/Beyond/Preko 20 godina“ pokrenut je sa idejom da se ohrabri nova generacija umetnika i teoretičara iz regiona bivše Jugoslavije na zajedničku produkciju znanja u savremenoj umetnosti, kritici i teoriji, koja je najdinamičnije polje novih ideja i mogućnosti prevazilaženja zadatih okvira politika podele. U vremenu alarmantnog procesa migracija koji podrazumeva odlazak mladih iz regiona bivše Jugoslavije u razvijene zemlje za novim perspektivama, važno je omogućiti generaciji koja ima sve manje šansi za sopstveni javni govor i umetničku artikulaciju da iskaže svoje viđenje savremenog trenutka, kao i onog istorijskog, u cilju postavljanje novih horizonata mišljenja. Motivisan impresivnim kontinuitetom saradnje i razmene u regionu u polju savremene umetnosti koja nema dovoljno vidljivosti i podrške za uključivanje mladih generacija u umetničku produkciju, projekat „Pertej/Beyond/Preko 20 godina“ okuplja ne samo mlade umetnike, već o istoričare, teoretičare, sociologe u specifičnu razmenu znanja, eksperimentalni obrazovni program kojim će međusobna saradnja voditi i do produkcije novih umetničkih dela i teorijskih tekstova. Time projekat dalje razvija ideju participativnog obrazovanja, umetničke produkcije i kritičkog mišljenja koja je razvijana decenijama u nezavisnoj kulturi i medijima i utiče na emancipaciju obrazovnih i kulturnih sistema u Evropi.
Osnovna ideja izložbe i publikacije je novo sagledavanje različitih društveno-političkih i kulturno-umetničkih aspekata SFR Jugoslavije. Malobrojne izložbe koje su se bavile ovim pitanjima uglavnom su ostajale zarobljene u jeziku savremene umetnosti koji je vodio kulturalizaciji političkih tema. Taj period se uglavnom definiše kao „tranzicijski“, to jest, prelazak iz socijalitičkog sistema u današnji kapitalistički. Vraćajući se na period realno postojećeg socijalizma, otvaramo niz pitanja koja su u kompleksnoj međuvezi; od ekonomije, politike, prava i istorije, do pitanja jezika, kulture i umetnosti.
Istraživački projekat je postavljen u tri tematske celine koje su međusobno povezane ali koje razdvajamo u povodu lakše sistematizacije obimne studije:
- Jedno od ključnih pitanja ovog projekta jeste ekonomski slom jugoslovenskog socijalizma, kao i ekonomske promene na lokalnom i globalnom nivou koje su ključni razlozi procesa državne dezintegracije.
- Kriza i kolaps socijalističke politike i gubitak njene suverenosti na globalnom nivou vodili su jačanju republičkih elita koje su u slučaju Jugoslavije završile ratnim razaranjima dugim čitavu deceniju.
- Menjanje proizvodnih odnosa, klasne rekompozicije, novi ideološki narativi kao i procesi istorijskog revizionizma koji su se dešavali i u polju kulture i umetnosti, igrali su veliku ulogu u osnaživanju etno-nacionalističkih identitetskih politika, koje su zauzele mesto politikama samoupravljanja, bratstva i jedinstva, kulture i obrazovanja za sve.
Stvaranje samog koncepta izložbe, produkcija radova i publikacije, kao i krajnja izvedba celog projekta u najvećoj meri predstavljaju kolektivni rad grupe koja je oformljena tokom prve (istraživačke) faze projekta. Grupu čine umetnici i umetnice, istraživači i istraživačice pretežno mlađih generacija, koji se već bave temama koje pokreće projekat ili pak žele da započnu nova istraživanja i aktivnosti vezane za pomenute teme. Ovako formirani kolektiv je, zajedno sa kustosima i organizatorima projekta, učestvovao na nizu edukativnih programa (radionice, predavanja, projekcije, čitalačke grupe) u kojima se dalje promišljaju osnovne teme projekta, formiraju zajednički stavovi i misle različite mogućnosti njihovog komuniciranja kroz prateću izložbu i publikaciju. Edukativni programi je uključio i niz protagonista koji će iz svojih perspektiva i stručnih oblasti doprineti stvaranju novog kolektiviteta.
Na izložbi su predstavljeni savremeni umetnički radovi produkovani u okviru projekta kao i nekoliko radova pozajmljenih iz muzejskih zbirki koja su činila celinu izložbe zajedno sa vizuelno uobličenim istraživanjima koja dolaze iz polja društvenih nauka (sociologija, istorija, istorija umetnosti, pravo).
Izložbu je pratio tribinski program koji se bavi temama predstavljenim u okviru izložbe na kojem su učestvovali učesnici na projektu kao i relevantni regionalni stručnjaci.
Učesnici izložbe: Bojan Mrđenović (Zagreb), Boris Postnikov (Zagreb), Centar za savremenu umjetnost Crne Gore (Podgorica), Crvena (Sarajevo), Doplgenger (Beograd), Filip Jovanovski i Ivana Vaseva (Skoplje), grupa Borovo (Zagreb), Irena Pejić (Beograd), Iskra Krstić (Beograd), Kurs (Beograd), Lidija K. Radojević i Ana Podvršič (Grac/Ljubljana), Majlinda Hoxha (Priština), Mario Reljanović (Beograd), Milica Lupšor (Zrenjanin), Kulturni centar Punkt (Nikšić), Radnički video klub (Zrenjanin), Srđan Kovačević (Zagreb), Vigan Nimani (Priština).
Kustosi: Vida Knežević i Marko Miletić (Kontekst kolektiv)
Vizuelni identitet i arhitektura izložbe: Andreja Mirić
Dizajn postavke i vizuelizacija istraživanja: Miloš Miletić i Mirjana Radovanović (KURS)
Izložba je rezultat projekta „Pertej/Beyond/Preko 20 godina“.
Case Study Pertej i Put u Prištinu, 18 – 22. oktobar 2017.
Tokom 2017. obeležena je XX godišnjica izložbe Pertej, organizovane u Centru za kulturnu dekontaminaciju 1997. godine. To je bila prva, a do sad i jedina, uspešno organizovana izložba savremene umetnosti albanskih umetnika sa Kosova u Beogradu. Uzroci toga su, višestruki i kompleksni, ali prvestveno politički. Međutim, sfera umetnosti, a naročito savremene umetnosti, je sama po sebi veoma specifične prirode – upravo zbog toga što nije nužno u centru pažnje, ona uspeva da se (o)drži izvan tokova banalnih, vulgarnih i manipulativnih politika, da uprkos njima postoji, vitalna i katarzična, a istovremeno i kritična. Najjasniji i najverniji je pogled sa margine, koji u istorijskom smislu postaje dominantan.
Povodom ove godišnjice, CZKD iz Beograda i Kosovo Glocal iz Prištine su pokrenuli zamašan projekat nazvan „Pertej/Beyond/Preko 20 Years“. Jedan deo ovog projekta je istraživačka inicijativa „Case Study Pertej“, pokrenuta sa ciljem evokacije i sakupljanja materijala vezanog za odnos savremenih umetničkih scena Srbije i Kosova u prethodnih dvadeset godina. Istraživanje su sproveli i osmislili Borka Pavićević, Škeljzen Malići, Majlinda Hodža i Luna Đorđević, uz pomoć kolega i saradnika iz Prištine i Beograda. Jedan deo rezultata ovog istraživanja, bio je predstavljen na izložbi otvorenoj 18. oktobra 2017. godine u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Izložba je bila praćena diskusijom u kojoj su učestvovali, s jedne strane iskusniji, a sa druge noviji akteri ovih dveju umetničkih scena – oni koji pamte kakvi su ti odnosi bili ranije, i oni koji ih trenutno aktivno grade i razvijaju. U razgovoru su učestvovali: Dunja Blažević, Maksut Vezgiši, Branislav Dimitrijević, Alban Muja, Svebor Midžić i Jelena Vesić, zajedno sa pomenutim organizatorima ovog projekta, i uz posebno gostovanje Vide Knežević i Marka Miletića iz Kontekst kolektiva i portala Mašine.
Paralelno sa ovim događajem, u CZKD je trajao dvodnevni seminar predavanja i radionica, koji su osmislili kustosi Marko Miletić i Vida Knežević, a u kojem su učestvovali brojni umetnici iz svih bivših jugoslovenskih republika.
Nakon ovih višednevnih događaja, učesnici projekta i seminara su iz Beograda otputovali na studijsko putovanje u Prištinu, u kojoj su boravili dva dana. Putovanje je obuhvatilo političko vođenje kroz Prištinu, praćeno uzbudljivom i slikovitom istorijskom naracijom sociološkinje Linde Gusije, o burnim 90im, paralelnom obrazovnom sistemu, represiji, agresiji i zločinima srpskih vlasti nad građanima Kosova, građanskom ratu i konačnom rastavljanju naših dveju država. Nakon toga učesnici su imali priliku da posete novi kulturni prostor pri tv stanici Klan Kosova, koji je još uvek u izgradnji, i porazgovaraju sa Škeljzenom Malićijem o neophodnosti otvaranja novih centara kulture u Prištini.
Veče pred povratak je u prištinskom Klubu M organizovan razgovor o odnosu među umetničkim scenama Srbije i Kosova, njegovom trenutnom stanju i budućim perspektivama. U razgovoru su učestvovali Dren Malići, Mehmet Behljuli, Rina Kika, Alisa Malići, Arben Žarku i Jeton Neziraj.
Nosilac projekta je Centar za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu.
Projekat su podržali:
Delegacija Evropske Unije – EU/IPA (Podrška civilnom društvu)
Ambasada Švajcarske u Beogradu
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije