Gde budućnost niče: Slučaj Bor

projekcija filma i razgovor


20. mart 2026, 18:00

Gde budućnost niče: Slučaj Bor
projekcija filma i razgovor
petak, 20. mart 2026. u 18:00

U razgovoru učestvuju:
Isidora Ilić i Boško Prostran (umetnički duo doplgenger), Iskra Krstić i Vida Knežević (Kontekst kolektiv), moderacija: Dragan Stojmenović (Narodna biblioteka, Bor)

Narodna biblioteka, Bor
Moše Pijade 19, Bor

Kolaž u crnoj, beloj , sivoj i oker boji koji predstavlja osobu na merdevinama koja postavlja armaturu za beton u prvom planu i figurama radnika u pozadini
Gde budućnost niče: Slučaj Bor (2025-26), dizajn: Andreja Mirić

Kratkometražni filmski esej „Gde budućnost niče: Slučaj Bor“ nastao je u saradnji Kontekst kolektiva i umetničkog dua doplgenger tokom 2025. i 2026. godine. U eseju povezujemo kolektivno znanje, dosadašnja iskustva i istraživanja, kao i proizvodnju novih značenja kroz eksperimentalni filmski jezik. Kroz paradigmatični primer rudarskog grada Bora i neokolonijalnih odnosa koji su pratili razvoj rudarenja u ovom kraju Srbije, tema rudarenja se povezuje sa procesima globalnog esktraktivizma u istorijskoj i savremenoj perspektivi. Tesne veze između ekstraktivizma i rata, rastuće militarizacije, kroz montažne sekvence, prepliću se sa narativima antifašističke i antikapitalističke borbe kroz jezik umetnosti. U centru istraživanja nisu samo razmere razaranja, već i upornost otpora. Inspiracija i polazna tačka u istraživanju bili su stihovi Mikloša Radnotija, mađarskog pesnika zatočenog u radnom logoru Borskog rudnika koji je za Treći rajh proizvodio jednu četvrtinu vojnih potreba za bakrom. 

Istraživački segment „Gde budućnost niče: Slučaj Bor“ deo je dugoročnog kustosko-umetničkog i istraživačkog projekta Kontekst kolektiva pod nazivom Gde budućnost niče: kolektivne prakse otpora, solidarnosti i izgradnje budućnosti (2025 – u toku) koji sebavi ekstraktivizmom kao režimom – ekonomskim, političkim i ideološkim – koji oblikuje i uništava prirodu, živi svet i društvene odnose. Projekat okuplja umetničke kolektive, umetnice i umetnike, istraživačice i istraživače, kao i različite lokalne zajednice oko zajedničkih borbi protiv eksploatacije prirodnih dobara, pretvaranja pejzaža u resurse, urušavanja radnih prava do iznemoglosti, i sve dubljih prostorno-društvenih nepravdi. Kroz istraživanja, radionice, radne susrete i javne programe, angažovana umetnička praksa susreće se sa lokalnim znanjem i borbom. Ovi susreti služe kao prostor razmene, učenja i zajedničkog promišljanja – ali i kao doprinos povezivanju borbi koje su često izolovane i prepuštene same sebi. 

Projekat je podržan od strane Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.